Kako dolaze na svijet

S obzirom da dupini dišu zrak, a na svijet dolaze u moru, moraju brzo nakon izlaska iz majčinog trbuha doći do površine mora i napraviti svoj prvi udah. Koliko je to stresno i teško za mladunca možete zamisliti i sami. Da bi produžili vrijeme koje imaju na raspolaganju do prvog udaha, mali dupini na svijet dolaze obrnuto od svih ostalih sisavaca. Naime svi sisavci kote se tako da se prvo pojavljuje glava, a zatim cijelo tijelo. Kod dupina je upravo suprotno – prvo se pojavljuje rep, a glava i nosni otvor izlaze zadnji. Nakon toga mladunče uz pomoć majke, a ponekad i drugih dupina koji pomažu ženki prilikom okota, izlazi na površinu da bi udahnulo zrak. Kad se mladunče okoti, njegova majka neprestance proizvodi određeni zvuk koji se još naziva i potpisom. Taj zvižduk u prenesenom značenju možemo smatrati njenim imenom, a kad ga mladunče nauči prepoznati moći će uvijek naći ili pozvati svoju majku.

Nakon prvog udaha, slijedi naravno i prvi obrok. S obzirom da su dupini sisavci, mladunci sišu majčino mlijeko. No, s obzirom da žive u moru i da nemaju prilagodljive usne s kojima bi mogli prihvatiti bradavicu i sisati, postavlja se pitanje pa kako onda sišu mlijeko!? Pa, i u tome su dupini drugačiji od ostalih sisavaca. Naime, umjesto da sišu mlijeko, majka kontrakcijom mišića istiskuje mlijeko iz svojih mliječnih žlijezda u usta mladuncu. Dovoljno je da se on približi majci, lagano dodirne bradavice i mlijeko je spremno. No, da bi se izbjeglo miješanje sa okolnim morem, jer na putu do mladunčevih usta mlijeko putuje kroz morsku vodu, mlijeko mora biti izuzetno gusto i masno. Tako mlijeko dobrih dupina sadrži oko 14% mliječne masti, što je 4 puta više nego što ima mliječne masti u mlijeku krave ili ljudi.

Dok je mladunac jako mali majka ga nikad ne napušta i uvijek je uz njega. Kako odrasta, mladunac se sve češće pomalo udaljava od majke, istražujući svijet oko sebe ili igrajući se sa drugim mladuncima. Također, kad je mladunac veći ženka ga zna ostaviti „na čuvanju“ drugim dupinima, obično starijim ženkama koje nemaju vlastite mladunce ili već gotovo odraslim mladuncima, dok je ona u potrazi za hranom ili u lovu. Mladunac ostaje u bliskoj vezi sa majkom tijekom 3 do 5 godina, a ženka tijekom tog perioda može imati već i novo mladunče.

Nakon odvajanja od majke, gotovo odrasli mladunci često se udružuju u manje skupine. Upravo takve skupine „teenagera“ nama su najzanimljivije, jer se rado približavaju brodovima i izvode razne vragolije, skačuči ili surfajući na pramčanom valu.